Hrana i pivo

Pivo zaslužno za uspon civilizacije?

“Žeđ, a ne glad, bila je pravi stimulans za početke uzgajanja žitarica”

Neki naučnici smatraju da je pivo, a ne hljeb, razlog zbog kog su ljudi prihvatili društvo zasnovano na poljoprivredi prije oko 10.000 godina, što je predstavljalo ključni moment u evoluciji čovjeka.

“Žeđ, a ne glad, bila je pravi stimulans za početke uzgajanja žitarica” “Žeđ, a ne glad, bila je pravi stimulans za početke uzgajanja žitarica”

 Kultivisanje žitarica predstavljalo je prelaz od ranijeg lovačko – sakupljačkog načina života, a naučnici su dugo vjerovali da su usjeve naši daleki preci koristili kako bi pravili hljeb. Međutim, stručnjaci sada tvrde da je pivo bilo to koje ih je natjeralo da se vežu za zemlju i počnu da se bave poljoprivredom.

Jedan od njih je Patrik Mekgovern, direktor Biomolekularnog arheološkog projekta za kulinarstvo, fermentisana pića i zdravlje na Univerzitetu u Pensilvaniji.

On kaže da je pivo imalo brojne prednosti za naše pretke, a koje ne uključuju obavezno opijajući efekat i ukus. Među njima su visok sadržaj vitamina B, esencijalne amino kisjeline lisina i činjenica da je pivo bilo bezbjednije za piće od vode, jer su fermentacijom ubijane bakterije.

“Sa sadržajem alkohola od četiri do pet odsto, pivo je moćna medicinska supstanca koja utiče i na mozak”, rekao je Mekgovern za naučni magazin Nautilus, dodajući da su prvi proizvođači piva bili neka vrsta ljekara u njihovim zajednicama.

Naši preci su počeli da proizvode žitarice zbog piva

On je istakao kako su tragovi žalfije i majčine dušice, za koje je poznato da imaju antikancerogena svojstva, bili pronađeni u drevnim vrčevima za pivo u Egiptu.

Slično tome, pelin, koji takođe ima antikancerogena svojstva, pronađen je u drevnom kineskom vinu od pirinča.

Pivo je igralo i važnu ulogu u povezivanju ljudi u zajednicu, a korišteno je i u ceremonijama i proslavama, baš kao i danas.

Hiopotezu o značaju piva prvi je postavio Robert Brajdvud, stručnjak za praistoriju Bliskog istoka sa Univerziteta u Čikagu pedesetih godina prošlog vijeka.

On je ukazao da je ječam pronađen u naseljima Natufijana koji su živeli između 13000. i 9000. godine prije nove ere na prostoru današnje Sirije, Jordana i Izraela, bio razlog zbog kog je ovaj narod napustio nomadski način života.

On kaže da su Natufijani koristili žitarice u ishrani, ali njegov akademski rival Džonatan Sauer kaže da je osnovna žetjelačka tehnologija bila nedovoljna za proizvodnju dovoljno žitarica potrebnih za pravljenje hljeba.

Zato, oni su pravili nešto što je donosilo više rezultata sa manje rada – alkohol.

Hipotezu je podržao i Solomon Kac, profesor anstropologije na Univerzitetu u Pensilvaniji koji tvrdi da postoji premalo dokaza da je hljeb bio popularan dio ishrane.

U regiji jugozapadnog Irana, analize pronađenih biljnih ostataka pokazale su da je svega 3,4 odsto njih pripadalo grupi uzgajanih žitarica.

Kac smatra da su ih tamošnji narodi uzgajali i skladištili samo za proizvodnju piva.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: